Uvod u likovno mišljenje

Sadržaji i metode udžbenika uistinu potiču kreativno gledanje, otvaraju oči za dosad poznate stvari, koje učenici započinju gledati na nov način, odnosno uče likovno misliti, što je bez sumnje bila temeljna nakana autora.
Osobito su poticajna pitanja i zadatci, koji zahtijevaju dodatni angažman u povezivanju likovne umjetnosti i svakidašnjice, prepoznajući ista načela likovnog mišljenja u različitim područjima koja nas okružuju, od znanosti, preko drugih umjetnosti sve do medijske stvarnosti. Uspješno kombinirajući teoriju i praksu, likovno i glazbeno, likovno i literarno iskustvo, autori su odlučili odbaciti tradicionalni pristup likovnom djelu po disciplinama, koji obično prethodi povijesnoj periodizaciji.
Stoga je predmet njihove analize i djelo Rafaela i nepoznatoga kranjskog rezbara, i Dioklecijanova palača, i znak na pločniku za dopuštenu vožnju biciklom, i stolac Gerita Rietvelda, i zviježđe Vlašići na zimskom nebu.
Ilustracije i crteži samo potvrđuju visoku osmišljenost ovoga udžbenika. Vrhunsko grafičko i likovno oblikovanje kakvo se u njemu predlaže, rijetko se može naći i u europskim udžbenicima, koji se sve više predaju pred najezdom medijske slike na račun teksta, povlađujući ukusu brze potrošnje slika, pretvarajući se u svojevrsne slikovnice.