Treba li Amerika vanjsku politiku

Prema diplomaciji za 21. stoljeće

• knjiga je podcrtavana i obilježavana običnom olovkom

S korica:

Autora ove knjige, koju dajemo u ruke našeg čitatelja, gotovo da i nije potrebno posebno predstavljati. Henry Kissinger prisutan je u međunarodnim odnosima više od pola stoljeća i kroz njegove znanstvene radove, političke analize i studije, te konkretno političko djelovanje, može se u velikoj mjeri pratiti i vanjska politika Sjedinjenih Američkih Država i utjecaj koji je on kao pojedinac imao na stvaranje te politike…

Kissingerova knjiga i ovoga puta na lak i jednostavan način daje katalog tema i problema, ona opisuje, analizira i, naravno, daje savjete za akciju. Za tako vrsnog stratega to je i razumljivo jer njegovo golemo znanje i iskustvo jednostavno pršti iz svakog dijela ove knjige. Osim toga, i njegova pozicija uglednog analitičara koji dolazi iz najsnažnije zemlje svijeta omogućuje mu da se ne osvrće na neke naznake koje bi drugi autori morali posebno objašnjavati, niti da previše pazi na formulacije. Kissingeru je jasno da svaki model, bez obzira na to koliko će po- lova imati, računa s Amerikom na vrhu i da prema tome nema takvog modela međunarodnih odnosa koji ne bi morao priznati američki primat. Novi svjetski poredak ili globalizacija nisu za Kissingera neke tabu teme niti pak konačna rješenja novog reda stvari. Obje sintagme za njega su toliko dobre koliko u njima ima vodećeg mjesta za Ameriku. Kao realist on upozorava američku politiku da u tom širokom rasponu svojih mogućnosti ipak vodi računa o tome da sve što je dobro za Ameriku, ne mora biti dobro i za svaku zemlju na svijetu.

(iz pogovora prof. dr. sc. Radovana Vukadinovića)