- knjiga ima žig (Ex libris) bivšeg vlasnika
Iz Predgovora:
Polazeći od spoznaje da je za svaki uspjeh potrebno određeno teoretsko i praktično znanje struke, ovoj je knjizi cilj da svaki ljubitelj fotografije to znanje dopuni i proširi. U tu svrhu knjiga obrađuje uz normalno štivo priručnika i prve pokušaje i historijske postupke fotografije u boji, koji su temelj današnje suvremene kolor-fotografije, kao i bitne teoretske osnove vezane za pojmove boje i metode izrade fotografije.
U fotografskim priručnicima za praksu oduvijek je uz osnovnu postojala i dopunska stručna grada mnogih znanstvenih disciplina koje su usko povezane s izradom fotografije. To se odnosi na kamere za snimanje i raznovrsnu tehnologiju koja je oduvijek bila područje inovacija da bi se poboljšala kvaliteta. Danas kad je u fotografiju u boji ušla elektronika na široka vrata, moralo bi se govoriti i o primijenjenoj elektronici u fotografiji, posebno o elektronici fotografskih aparata, kolor-analizatora, strojeva za tiskanje i povećavanje slika (printera) i strojeva za obradu fotografskih filmova i papira (procesora), o čemu se tek ponešto može naći u ovoj knjizi, a što bi pripadalo u zasebnu fotografsku gradu. Posljednjih se godina osjeća kod foto amatera i profesionalnih fotografa ne samo kod nas nego i u svijetu određeni zamor ili zastoj u individualnoj obradi filmova i papira u boji. To se sada prepušta specijaliziranim dobro organiziranim i tehnički opremljenim profesionalnim laboratorijima. Ali nešto takvi laboratoriji ipak ne mogu dati, to je zadovoljstvo izrade fotografskog djela, umjetničkog rada, unikata koji se često još uvijek postiže bolje u vlastitom malom laboratoriju ili tamnoj komori medu četiri kućna zida. Tome su najviše pridonijeli novi tehnološki postupci obrade uz visoke temperature sa skupim uređajima. U toj nevolji širokoga kruga ljubitelja fotografije koju razumiju neki proizvođači foto-materijala, nastoje se nanovo uvesti neke obrade po nižim temperaturama a produljenim vremenom razvijanja. Zadovoljstvo je međutim da se danas gotovo svi tipovi negativ-filmova, dijapozitiva i papira u boji obrađuju po istovrsnim tipiziranim “Kodakovim” postupcima, iako su različitih proizvođača.