Iz Predgovora:
U moderno je doba sve više rasla svijest o kulturi kao o konstitutivnoj dimenziji našeg životnog iskustva. Progresivni prijelaz od shvaćanja kulture kao oblikovanja i kultiviranja duha k antropološkom poimanju kulture kao skupa predodžaba, vrijednosti i normi prisutnih u danom društveno-povijesnom kontekstu, od osamnaestog stoljeća nedvojbeno određuje duboku preobrazbu našeg odnosa s prirodom i društvenom zbiljom, i njegove su posljedice u potpunosti sazrele u epohi u kojoj živimo. Sociologija kulture istodobno se pojavljuje kao jedna od posljedica tog procesa, ali i kao jedan od njegovih uzroka: zamisao znanstvene analize složenog svijeta kulturne proizvodnje mogla je nastati samo iz nove svijesti o prodornoj prisutnosti simboličkog u našem iskustvu, ali jednom pokrenuta, ta je zamisao uvelike pridonijela osnaživanju uvida o utjecaju kulture u svim manifestacijama našeg života. Rezultat te preobrazbe, otkako je pokazano kako kultura tvori neprevladiv horizont unutar kojega mi upoznajemo i iskušavamo našu stvarnost, jednako je tako posvjedočio o krhkosti i granicama svakog kulturnog oblika. Odatle proizlazi potreba da uvećamo našu sposobnost svladavanja proturječnosti koje izviru iz našeg neizbježno ambivalentnog odnosa spram kulture.