Seljačka buna

Šenoa je za povijest pokazivao izuzetno zanimanje i dar tako da je njegov interes urodio velikim romanom na temu seljačke bune koja je izbila 1573. godine. Za pisanje se veoma studiozno i temeljito pripremao proučavajući djela hrvatskih povjesničara i istražujući razne dokumente o zbivanjima u 16. stoljeću, sa željom da pronikne u socijalne i političke prilike i da razjasni prave uzroke i poticaje bune. Tragična podijeljenost hrvatskog plemstva, bezvlašće i samovolja, opasnost od Turaka koji su neprestano nasrtali na hrvatska područja, . . . rezultirali su pojačanim pritiskom plemstva na kmetove, što je pak izazvalo pobunu koja je na kraju tragično ugušena, a njezin vođa Matija Gubec mučenički ubijen. Po svojim karakteristikama Seljačka buna tipičan je romantični roman sa uzbudljivom i napetom radnjom, dvjema ljubavnim pričama i mnoštvom povijesno autentičnih likova.