S Nietzscheom o Europi

S korica:

Živimo u razdoblju svijeta čija je osnovna značajka nihilističko kretanje, nihilističko pustošenje ove naše planete Zemlje. Europski je nihilizam zapravo jedno dalekosežno povijesno kretanje, koje je otvoreno započelo u prošlom stoljeću i koje se očituje u posvemašnjem poricanju, rastvaranju, razbijanju, poništavanju svih osnovnih tečevina Europe. Ovdje je na djelu ona tamna i zagonetna ništoća, koja je najveća neprilika mišljenja. Taj je europski nihilizam prvi otkrio i imenovao Friedrich Nietzsche, nedvojbeno jedan od najozloglašenijih kritičara europske filozofijske tradicije.

Nebo nad nama nikad nije bilo praznije nego što je danas. Naše nebo je prazno zato što više nema nikakvih općeobveznih i općeprihvaćenih normi i ideala prema kojima ljudski život teži i u kojima nalazi svoje najčvršće uporište. To znači da se tijekom XX. stoljeća zbilo nešto usudno, nešto što je dovelo do radikalnog prekida s izvornim samorazumijevanjem europskog čovjeka zadojenog na vrelima europskog filozofijskog duha, odnosno odgojenog u duhu najviših uzleta stare grčke filozofije, kao i moderne europske filozofije u cjelini. Tom se izvornom samorazumijevanju valja vraćati kako bismo uopće mogli shvatiti kako, u kojem smislu i s kojim pravom možemo i moramo ustrajati u usudu koji nas je zadesio.

Što nam je dakle činiti, možemo li uopće iznaći neki izlaz? Može li se mišljenjem i razumijevanjem doista preokrenuti nihilistička tendencija? Moramo li zbog nihilističkog usuda i poslanja okrenuti leda logosu, tom izvorištu sve veličine i slave Europe? Može li se zaustaviti pomama tehno-znanstvenog savršenstva?