Poplavne šume u Hrvatskoj

S ovitka:

Monografija Poplavne šume u Hrvatskoj četvrta je monografija u izdanju Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu. Nakon monografija o hrastu lužnjaku (1996), običnoj jeli (2001) i običnoj bukvi (2003) 32 autora i suautora u 27 članaka, koje su recenzirali priznati, većinom inozemni stručnjaci, u 8 poglavlja prikazali su dosadašnje rezultate znanstvenih istraživanja u poplavnim šumama u Hrvatskoj.

Poplavne šume Republike Hrvatske pripadaju među najsačuvanije i najznačajnije u Europi. Zauzimaju približno 170 000 ha. Razlikuju se dva tipa sastojina: jedno su prave poplavne šume pretežito uz Dravu i Dunav, na njihovim obalama, riječnim otocima i prostorima do nasipa koji se gotovo redovito godišnje poplavljuju. Glavne su vrste u tim zajednicama vrbe (Salix sp.), topole (Populus sp.), vez (Ulmus laevis), siva joha (Alnus incana), rjeđe crna joha (Alnus glutinosa) i druge nizinske vrste. Drugi tip zajednica s težištem pridolaska u Posavini i dijelu Podravine kod Đurđevca čine zajednice s prevlašću poljskoga jasena (Fraxinus angustifolia), crne johe (Alnus glutinosa) i hrasta lužnjaka (Quercus robur). Poplavna voda u njima samo djelomice dolazi iz rijeka neizravno preko pritoka, pa šume češće rastu u depresijama s glejnim tlima u koja se slijeva oborinska voda s okolnoga terena i tu se dulje zadržava do sporoga otjecanja ili isparivanja. Vlažne i poplavne sastojine hrasta lužnjaka na površini od približno 100 000 ha prikazane su u monografiji Hrast lužnjak u Hrvatskoj 1996. godine pa se ovdje ne opisuju.

Monografija je namijenjena u prvom redu hrvatskim i stranim šumarskim stručnjacima, ali i drugim specijalistima koji se u bilo kojem dijelu svoga zanimanja dotiču poplavnih područja. Sigurni smo da će monografija pobuditi njihovo zanimanje i olakšati im shvaćanje gospodarenja poplavnim, ali i drugim šumama.

Objavljivanjem monografije Poplavne šume u Hrvatskoj otklonjena je praznina u našoj stručnoj i znanstvenoj literaturi, ali i u praksi kojoj nedostaje jedno ovakvo djelo. Uz to treba istaknuti da su hrvatski šumarski stručnjaci među prvima u Europi u cjelovitom monografskom obliku obradili poplavne šume svoje zemlje. Tekstovi u monografiji s odabranim motivima poplavnih šuma bit će istinski poticaj da ih bolje upoznamo, njima upravljamo i gospodarimo na način koji će im osigurati stabilnost i koji će promicati njihovu ljepotu.

Uredništvo