Južne granice Dalmacije od XV. st. do danas

Predgovor:

Po brojnosti arhivskih fondova i zbirki Državni arhiv u Zadru spada među najbogatije ustanove takve vrste u Republici Hrvatskoj. U Arhivu se čuva i značajna zbirka zemljovida, te posebno zemljovida nastalih radom komisije za utvrđivanje sanitarnog kordona, poznate pod imenom “Karte komisije majora Taborovića”. Ovim putem želimo objelodaniti dio karata koje se odnose na južne granice Dalmacije od petnaestoga odnosno sedamnaestog stoljeća do naših dana, a koje su znanstvenoj, kulturnoj i široj javnosti malo poznate.

Na našu zamolbu širi povijesni okvir je napisao dr. Stijepo Obad, profesor svjetske i hrvatske povijesti novoga vijeka na Filozofskom fakultetu u Zadru. Naši arhivisti mr. Serđo Dokoza i Suzana Martinović dali su stručni opis zemljovida i opisali granične toponime. U hrvatskoj povijesnoj znanosti ovo je prvi cjeloviti prikaz južnih granica Republike Hrvatske prema Saveznoj Republici Jugoslaviji, odnosno Republici Crnoj Gori. Crtaći zemljovida su bili stranci i Hrvati, neki dosta neprecizni u pisanju toponima zbog nepoznavanja ovog brdovitog i teško pristupačnog terena. Granične crte zato nisu uvijek precizno određene i sigurne, što je dovodilo do razmirica prilikom razgraničenja, osobito između mletačke i austrijske Boke kotorske s turskom Crnom Gorom.

Najstariji zemljovidi u našem arhivu na kojima se vide naznačene granične crte potječu iz sedamnaestoga stoljeća. Budući da se Zadar između dva svjetska rata nalazio pod talijanskom vlašću, u ovom arhivu nije iz tog razdoblja sačuvana grada za šire područje Dalmacije. Zbog toga je nekoliko zemljovida posuđeno iz knjige akademika Ljube Bobana, Hrvatske granice od 1918. – 1993. godine, Zagreb 1993, te iz Hrvatskoga državnog arhiva i Državnog arhiva u Dubrovniku.

Nadamo se da će ova knjiga korisno poslužiti boljem poznavanju naših južnih granica u prošlosti i danas, budućim istraživačima, napose povjesničarima, u nastavi povijesti na svim razinama, osobito zavičajne povijesti, kao i svima u zemlji i svijetu koje zanima ova problematika.

Na kraju zahvaljujemo piscima ove knjige prof. dr. Stijepi Obada, mr. Serđu Dokozi i Suzani Martinović, ocjenjivačima prof. dr. Hrvoju Kačiću, dr. Josipu Kolanoviću i prof. dr. Damiru Magašu, te dr. Stanku Piploviću, dr. Ljerki Šimunković, dr. Antunu Travirki i Dariu Tikulinu, lektoru dr. Josipu Liscu, znanstvenoj asistentici Mireli Slukan iz Hrvatskoga državnog arhiva, te mr. Viniciju Lupisu iz Državnoga arhiva u Dubrovniku, dr. Stjepanu Cosiću iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i inž. Niku Kapetaniću iz Dubrovnika na pojašnjenju toponima.

Posebnu zahvalnost dugujemo Ministarstvu kulture uz čiju financijsku pomoć je ova knjiga u pravi čas ugledala svjetlo dana.