Hrvatska u Prvom svjetskom ratu

 hrvatsko-srpski politički odnosi

S ovitka:

Krizmanova knjiga Hrvatska u prvom svjetskom ratu s podnaslovom Hrvatsko-srpski politički odnosi predstavlja svojevrstan novum u našoj tekućoj historiografskoj proizvodnji jer je primjer takozvane parlamentarne historije.

Prikazuje se djelovanje Sabora banske Hrvatske u ratnim danima, enuncijacije pojedinih stranačkih voda u njemu, taktika stranaka kako proizlazi iz pojedinih govora. a sve to temeljeno na korištenju. pored svega drugoga, saborskih zapisnika zasjedanja Sabora u vremenskom rasponu od 1913. do 1918. godine.

Krizman započinje svoje izlaganje sa situacijom u Saboru nakon izvršenih izbora 1913. kada je Hrvatsko-srpska koalicija zabilježila velik uspjeh polučivši 48 zastupničkih mjesta od svega 88 i tako zadržala u njemu premoć sve do sloma Dvojne monarhije. Zatim niže poglavlje za poglavljem: zbivanja u Saboru povodom vijesti o uspjelom atentatu na prijestolonasljednika Franca Ferdinanda; rad Sabora do smrti cara i smjene na banskoj stolici; stavove pojedinih stranaka prema pitanju jugoslavenskog ujedinjenja, aktivnost austro-ugarske diplomacije uoči raspada: pregovore delegacije narodnog vijeća SHS u Ženevi, prevrat u Zagrebu i s njim u vezi tok historijske sjednice Sabora 29. Χ. 1918; misiju dr. Laze Popovića u Beogradu, vojni slom Centralnih sila na Balkanu; aktivnost izaslanika srpske Vrhovne komande pukovnika Dušana Simovića u Zagrebu: upućivanje delegacije Narodnog vijeća SHS u Beograd i proglašenje ujedinjenja, da bi završio s epilogom: krvoprolićem na Jelačićevom trgu 5. XII 1918.

Krizman aktualizira jednu (možda) od najvažnijih tema iz naše novije povijesti o kojoj još uvijek traju čas otvorene čas prikrivene polemike. U nju je ušao ozbiljno i odgovorno koristeći svoj dugogodišnji rad i istraživanje po domaćim i stranim arhivama rezultate iz svojih brojnih studija i članaka. zbornika dokumenata i pojedinih monografija objavljenih do danas.

Iz recenzije A Romca