Hrvatska 1990.-2020.

godine velikih nada i gorkih razočaranja

S korica:

“Hrvatska se mora suočiti sa zbiljskom slikom o samoj sebi”, piše Ivo Goldstein pri kraju ove opsežno dokumentirane studije. Slika koju ta studija nudi pesimističnija je nego u prethodnim Goldsteinovim knjigama o najmodernijoj hrvatskoj povijesti. Ne zato da bi se nacija zgražala nego zato “da pokaže kako ima mehanizme pomoću kojih ideje, koje zaslužuju da budu na margini, zadrži na margini, a ne da dopusti da postanu relevantne, a kamoli dominantne vrednote”. Za rješavanje problema treba prvo sebi priznati da problem postoji. Goldsteinova studija hladnom primjenom povjesničarske metodologije analizira nesumnjiva dostignuća, ali i probleme Republike Hrvatske.

INOSLAV BEŠKER

Ivo Goldstein već je više puta dokazao da umije pisati povijest u realnom vremenu. No njegova nova knjiga “Hrvatska 1990.-2020. Godine velikih nada i gorkih razočaranja” vjerojatno je vrhunac tog umijeća. Pred nama je historiografska publicistika primjerena trenutku: aktualna do istodobnosti, sažeta, ali ne i simplifikatorska, meritorna, ali ne i preopširna, uronjena u duh neizvjesnosti današnjeg vremena. Ivo Goldstein svojom je knjigom još jednom potvrdio nezaobilaznu korist historiografije za javni diskurs: tko želi vjerodostojan – kritički, ali uravnotežen – izvještaj o vlastitoj zemlji, s povjerenjem ga može doznati iz knjige povjesničara čiji je znanstveni i javni rad ukorijenjen u najboljoj kritičko-prosvjetiteljskoj tradiciji zapadnoga kulturnog kruga.

BORIS PAVELIĆ