Noć knjige 2018.

I ove godine smo s vama u Noći knjige. Pripremili smo izložbu “Tradicija zagrebačkog knjižarstva – Kuglijeva izdanja u antikvarijatu Brala”. Na izložbi će biti izložen dio knjiga iz bogatog Kuglijevog nakladničkog opusa (dječje knjige i slikovnice, knjige hrvatskih i stranih pisaca, prijevodi grčkih i rimskih klasika, povijesnih, sportskih, zemljopisnih djela i vodiča, rječnika, časopisa i ostalog). Izložba će se moći pogledati u našem antikvarijatu.

U ponedjeljak 23.4.2018. radimo od 9-21 sati. Svim kupcima dajemo 10% popusta na ukupni asortiman osim na školske udžbenike, zemljovide i vedute. Kupcima u internet trgovini popust će biti obračunati naknadno. Popust se ne odnosi na poštarinu.

Veselimo se vašem dolasku!

 

Stjepan Kugli, hrvatski knjižar, nakladnik i tiskar (Novi Sad, Vojvodina, 19. XII. 1851 – Zagreb, 27. XII. 1915). Zanat je izučio kod bečkih knjižara Hermanna Manza i Rudolfa Lechnera. U Zagreb dolazi 1880. i najprije je radio kao pomoćnik u knjižari L. Hartmana u Ilici 30, koju je preuzeo 1881., zajedno s Albertom Deutschom. Zajedničkim radom podigli su ugled knjižare ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu.
Od 1882. počeli su izdavati poseban bibliografsko-knjižarski časopis “Književni vjesnik” kojem je zadaća bila upoznati hrvatske čitatelje s izdanjima stranih književnosti i strani svijet s novostima iz hrvatske književnosti. Iste godine počeli su izdavati Hrvatsku biblioteku (ukupno 1100 svezaka).
Osobitu pažnju su posvetili izdavanju pravničke literature (zbirku hrvatskih zakona u 42 knjige) i knjigama za djecu (Spisi za mladež).
Izdavali su i knjige za najpraktičnije stvari i potrebe (Novozagrebačku kuharicu Marije Kumičić, Pučki listar, Pučki pismovnik, Nazdravičar, Liječenje vodom od Kneippa) kao i znanstvena djela (Povijest književnosti hrvatske i srpske Gjure Šurmina, Povijest Hrvata Vjekoslava Kalića, Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnoga jezika Tome Maretića, Hrvatsko Promorje Dragutina Hirca).
Godine 1888. počinju izdavati časopis Dom i svijet, a kasnije i ostale časopise ( Pariška moda, Zvekan, Gimnastika, Zvonimir, Glazba, Kroatische Revue).
Kako bi mogli izdavati što više knjiga modernizirali su svoju štampariju i preuzeli prodaju papira na veliko i malo i osnovali vlastitu knjigovežnicu.
Od 1902. Kugli je knjižaru vodio sam i postao najvećim nakladnikom u Hrvatskoj.
Nakon njegove smrti knjižaru su do 1945. vodili njegovi sinovi Rudolf, Ivo i Zlatko.

 

O knjižarstvu:

Najstariji podatci o trgovini knjigama potječu iz starog Egipta; prodaju i posudbu knjiga bilježi i Talmud.
U drugoj pol. XV. st., s pojavom tiskarskoga stroja, knjižarstvo se naglo razvijalo u svim kult. središtima. Prvi tiskari bili su istodobno i nakladnici i knjižari.
I u Hrvatskoj su se prve knjižare pojavile uz tiskare koje su proizvodile glagoljske knjige: S. Bedričića u Senju (1493) i modruškoga biskupa Š. Kožičića u Rijeci (1529). U Zagrebu se u to vrijeme izdavanjem i rasparčavanjem knjiga bavio Ivan Müer i može ga se smatrati prvim poznatim zagrebačkim knjižarom.
Domoljubnog je značaja bila tiskara i knjižara P. Vitezovića Rittera, osn. 1694. u Zagrebu. Bečki tiskar J. T. von Trattner, koji je 1773. osnovao svoju podružnicu u Varaždinu a 1774. u Zagrebu, konkurirao je domaćim knjižarama i širio njemački utjecaj. S ilirskim pokretom nastalo je novo razdoblje u hrvatskom knjižarstvu: 1852. Lj. Gaj, uz tiskaru, osnovao je u Zagrebu i Narodnu knigarnicu;usporedno su nicale knjižare u ostalim većim gradovima (Karlovac, Varaždin).
1860. osnovane su knjižare L. Hartmana i A. Jakića. Potkraj XIX. i poč. XX. st. nakladništvo i knjižarstvo naglo su se razvili u svim većim hrvatskim gradovima. U Zagrebu su se u to doba osobito isticali knjižari S. Kugli i M. Breyer.
Između dvaju svj. ratova Zagreb je bio značajno knjižarsko središte. Znameniti knjižari bili su M. Breyer, braća Kugli, Đ. Ćelap, Josip Hartl, Radoslav Horvat, Jutriša i Sedmak, Josip Kratina, Smiljan Sokol, Veljko i Zorka Vasić.
O razvijenosti hrvatskoga knjižarstva svjedoči i časopis Knjižarstvo, koji je izlazio od 1925. do 1932., a uređivali su ga Vladimir Prestini, J. Kratina i R. Horvat. Nakon II. svj. rata knjižare su bile nacionalizirane, što je zaustavilo razvoj knjižarske struke. Početkom 1960-ih velike državne nakladničke kuće Mladost, Naprijed, Narodne novine, Školska knjiga i Tehnička knjiga otvorile su vlastite knjižare ili su djelovale u sklopu drugih poduzeća.

Više o Noći knjige pogledajte na sljedećem linku: Više o Noći knjige